Oglas

Jun. 7 1970 - England vs Brazil,
Keystone Pictures USA / Zuma Press / Profimedia / Keystone Pictures USA / Zuma Press / Profimedia

Prelomna tačka modernog fudbala: Zašto je Meksiko 1970. najvažnije Svetsko prvenstvo ikada

06. jun. 2026. 20:11

Kada se 11. juna u 21.00 lopta bude zakotrljala na terenu stadiona Asteka u Mekisko Sitiju, 23. izdanje Svetskog prvenstva će zvanično započeti utakmicom između Meksika i Južne Afrike. No, pitanje je da li bismo imali Mundijal kakav znamo da 31. maja 1970. na istom mestu susretom između Meksima i Sovjetskog Saveza (0:0) nije započeo turnir koji će ostati upamćen prelomna tačka za sve buduće turnire.

Oglas

Šta se to dogodilo u Meksiku i zbog čega je toliko važan u istoriji Mundijala?

Svetsko prvenstvo je od svog prvog izdanja u Urugvaju 1930. godine narednih godina (1934. u Italiji, 1938. u Francuskoj, 1950. u Brazilu, 1954. u Švajcarskoj, 1958. u Švedskoj, 1962. u Čileu i 1966. u Engleskoj) prolazilo kroz promene, evoluiralo, menjalo se.

Tako su 1934. prvi put održane kvalifikacije, 1938. domaćin je dobio automatsko učešće, 1950. nije bilo klasičnog finala već je titula određena grupnom fazom, 1954. smo dobili i TV prenos i prvi put su igrači nosili brojeve, 1958. je turnir prenošen i van granica zemlje u kojoj je igran (Švedska), 1962. godine u Čileu je uveden takozvani "goal average", gde je umesto gol-razlike korišćen količnik dobijen deljenjem datih i primljenih golova, dok je 1966. godine u Engleskoj BBC uspeo da ostvari praktično globalni prenos. No, nijedan turnir nije imao "težinu" kao onaj u Meksiku, i to iz više razloga.

Sve je počelo tehnološkom revolucijom na malim ekranima. Meksiko je bio domaćin prvog prvenstva koje je emitovano uživo i u boji širom planete putem satelita. Žuti dresovi Brazila, jarkozeleni tereni i šarene tribine stigli su direktno u dnevne sobe miliona ljudi, pretvorivši fudbal preko noći u vizuelno očaravajući medijski spektakl. Taj novi vizuelni identitet pratio je i proboj modernog marketinga. Svet je imao prilike da vidi „Telstar”, prvu zvaničnu loptu prvenstva, čiji su karakteristični crno-beli petouglovi dizajnirani upravo da bi je gledaoci lakše uočili na crno-belim televizorima, koji su i dalje bili većina. Od tog trenutka, biznis i brendiranje postaju nerazdvojni deo fudbalske igre.

Istovremeno, promenila su se i sama pravila na terenu, sa ciljem da se igra humanizuje i olakša komunikacija. Pre ovog turnira, sudije su opomene i isključenja izricale usmeno, što je često dovodilo do jezičkih barijera i haosa. Inspirisan saobraćajnim semaforima, Englez Ken Aston osmislio je žute i crvene kartone koji su u Meksiku doživeli premijeru.

Pored toga, uvedeno je i spasonosno pravilo o dozvoljene dve izmene po utakmici, pa timovi u slučaju povreda više nisu morali da nastavljaju meč sa igračem manje. Istorijska prva taktička izmena zabeležena je na meču otvaranja između SSSR-a i Meksika.

Ono što je ipak najviše očaralo svet bio je sam fudbal, vođen estetikom takozvane „prelepe igre”. Dok su prethodni turniri obilovali grubostima, Meksiko je doneo trijumf fer-pleja nad brutalnošću i neverovatan prosek od skoro tri gola po meču. Simbol tog novog duha postao je legendarni zagrljaj i razmena dresova između Bobija Mura i Pelea. Šampionski tim Brazila iz te godine, u kojem su pored Pelea igrali Žerson, Tostao, Žairzinjo i Rivelino, opšte je prihvaćen kao najbolja ekipa koja je ikada kročila na teren, a sam Pele je sa četiri gola i šest asistencija definitivno krunisan za kralja fudbala, postavši jedini igrač u istoriji sa tri osvojena Mundijala.

Turnir su obeležile i epske drame poput polufinalnog okršaja Italije i Zapadne Nemačke, koji je s pravom proglašen za „Utakmicu veka”. Gledaoci su svedočili gladijatorskoj borbi u produžecima i slici Franca Bekenbauera koji igra sa iščašenim ramenom i rukom vezanom uz telo. To prvenstvo je ujedno značilo i kraj jedne ere jer je Brazil, osvojivši titulu po treći put, odneo originalni trofej Žila Rimea – čuvenu Boginju Nike – u trajno vlasništvo, "primoravši" FIFA-u da za sledeći turnir izradi potpuno novi pehar.

Na kraju, Meksiko je bio i prva stanica istinskog geopolitičkog otvaranja, kao prvi Mundijal održan van Evrope i Južne Amerike. Igranje na nadmorskim visinama preko dve hiljade metara i po tropskim vrućinama primoralo je reprezentacije da prvi put u istoriji primene striktan, naučni pristup pripremama i aklimatizaciji, što je sportsku medicinu i fitnes u fudbalu zauvek podiglo na profesionalni nivo. Zbog svega toga, Meksiko nije bio samo još jedno prvenstvo u nizu, već trenutak kada je Mundijal konačno utabao stazu i postao globalni fenomen koji danas toliko volimo.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare